Kada je u pitanju koja vrsta uzgoja je bolja, razlika je u sorti paradajza, jer nije svaka sorta pogodna za svaki oblik uzgoja. Ali upravo ova raznolikost sorti omogućava uzgoj rajčice na otvorenom, u stakleniku ili na balkonu. Ako su lokalni uslovi odgovarajući, mnogi ljudi preferiraju uzgoj u staklenicima. Međutim, moguć je i uzgoj na otvorenom. Postoji nekoliko osnovnih stvari koje treba uzeti u obzir kod oba. Ali šta je bolje, uzgoj na otvorenom ili u stakleniku?
Uzgoj na otvorenom polju ili u stakleniku, što je bolje?
U osnovi, uzgoj na otvorenom i uzgoj u staklenicima su slični. U oba slučaja biljke paradajza treba da budu što sunčanije, zaštićene i toplije. Ako odaberete pogrešnu sortu, mnogo toga može poći po zlu sa oba. Najveći problem kod ovih biljaka je vlaga ili vlaga, posebno na listovima. To može uzrokovati strašnu smeđu trulež, gljivičnu infekciju koja pogađa biljke i voće koji tada više nisu prikladni za konzumaciju.
Smeđa trulež može se pojaviti i u stakleniku i na otvorenom, ali je mnogo češća u potonjem. Kaže se da paradajz na otvorenom ima superioran ukus od paradajza koji se uzgaja u stakleniku. Preporučuje se i tzv. prorjeđivanje, izuzev grmova i visećih paradajza na otvorenom i u stakleniku. Koja je vrsta uzgoja u konačnici najbolja ovisi o nekoliko faktora.
Uzgajanje paradajza na otvorenom
Sa ovim oblikom uzgoja može se posaditi znatno više biljaka, a samim tim i ubrati nego u stakleniku. Međutim, samo je nekoliko sorti dovoljno robusno i otporno da izdrži nepovoljne uvjete uzgoja na otvorenom. Na otvorenom, biljke paradajza su izložene raznim vremenskim uslovima. Zato je najbolje da birate sorte koje su prirodno posebno otporne na bolesti.
Vlažno i vlažno vrijeme je posebno problematično kada raste na otvorenom. Iz tog razloga treba paziti na dovoljne udaljenosti sadnje, posebno kod grmova paradajza, kako bi zrak uvijek mogao dobro cirkulirati između biljaka.
Zaštita od kiše neophodna
Potpuno nezaštićena mesta su problematična za uzgoj paradajza, posebno na otvorenom. Budući da se vanjski paradajz ne može prenositi s jednog mjesta na drugo po potrebi kao što su biljke u saksiji, lokaciju treba odabrati s velikom pažnjom. Najvažnija zaštita paradajza je od kiše i vlage. Oni su plodno tlo za strašnu kasnu plamenjaču.
Ova gljivična bolest se brzo širi kroz biljke i voće, što može dovesti do značajnih gubitaka u žetvi. To postaje posebno teško tokom kišnih ljeta. Zbog toga je još važnija odgovarajuća zaštita od kiše koja štiti biljke i od kiše i od prskanja vode. To može biti samoizgrađena drvena konstrukcija koja je otvorena sa svih strana ili komercijalno dostupan krov, takozvani krov od paradajza. Ovakav krov ima prednost, između ostalog, što štiti biljke i naravno plodove od prekomjerne sunčeve svjetlosti a posebno od kiše i grada.
Budući da su strane otvorene, vazduh može lako da cirkuliše između pojedinačnih biljaka u svakom trenutku. Višak vlage se brzo uklanja, listovi se brzo suše, a gljive su lišene svog tla za razmnožavanje. Ako želite da uzgajate paradajz u kanti na balkonu ili terasi, najbolje je da ga postavite na topao i pre svega pokriven zid kuće.
Savjet:
Ovako fleksibilan paradajz krov nikako nije namenjen isključivo za paradajz. Takođe može pružiti zaštitu drugim biljkama, koje bi tada mogle bolje napredovati.
Očvrsti prije sadnje
- Mlade biljke stavite vani da se stvrdnu prije sadnje
- Vanjske temperature treba da budu najmanje 12 do 15 stepeni
- Onda iznesite mlade biljke napolje samo nekoliko sati tokom dana
- Po mogućnosti postavite na delimično zasjenjeno i zaštićeno od vjetra mjesto
- Ni pod kojim okolnostima na žarkom suncu, to bi spalilo mlado lišće
- Nakon nekoliko dana se naviknu na nove uslove
- Sada polako budi malo sunčaniji
- Sadite na svojoj konačnoj lokaciji od sredine/kraja maja, u zavisnosti od vremena
Žetva pre prvog mraza
Period zrenja paradajza na otvorenom počinje oko juna, u zavisnosti od sorte i vremenskih uslova. Za razliku od uzgoja u staklenicima, berba paradajza na otvorenom treba da bude završena u oktobru. Obično nisu svi plodovi zreli u ovom trenutku, bilo zbog nedovoljne topline i sunčeve svjetlosti ili općenito zbog nepovoljnih vremenskih uslova. Međutim, plodovi koji su još zeleni ne moraju se baciti. Takođe se mogu ubrati i ostaviti da sazriju u hladnoj i tamnoj prostoriji. Međutim, trpe ukus i kvalitet voća.
Rast u stakleniku
Uzgoj paradajza u stakleniku takođe ima prednosti i nedostatke. Ovdje su biljke zaštićene od svih vremenskih utjecaja, hladnoća, jak vjetar i kiša im ne mogu naštetiti. Rizik od zaraze plamenjače ili smeđe truleži je ovdje znatno manji. Mlade biljke paradajza se mogu saditi krajem aprila, što je znatno ranije nego kada se uzgaja na otvorenom. Zahvaljujući toploj klimi rastu brže i često sazrijevaju nešto ranije. Paradajz može ostati na biljkama dok potpuno ne sazre, jer nema opasnosti od mraza, pod uslovom da je staklenik otporan na mraz.
Savjet:
Postoji posebna karakteristika kod đubrenja: Za razliku od paradajza na otvorenom, đubrivo za useve u stakleniku treba da sadrži samo malo azota, bez obzira na sortu.
Ograničen prostor
- Korisna površina u plastenicima je obično veoma ograničena
- Posebno kada se uzgajaju različite vrste povrća u isto vrijeme
- Sam paradajz zahteva relativno veliku količinu prostora za optimalan rast
- Pored toga, moraju se održavati dovoljne udaljenosti za sadnju
- Zato je proređivanje biljaka paradajza neophodno, čak iu stakleniku
- Uglavnom uklanjajte bočne izbojke
- Ovo smanjuje rast u širinu i promoviše rast u visinu
- Obraćanje pažnje na odgovarajuće sorte je stoga još važnije
Nije svaka sorta prikladna
Visoke sorte su posebno pogodne za uzgoj u stakleniku, kao što je paradajz crvena flaša 'San-Marzano', biftek paradajz 'Tigerella', F1 hibridi 'Dolcevita' i 'Pannovy' kao i žuti koktel paradajz ' Yellow Pearshaped'. Ove sorte se mogu vrlo dobro uzgajati na dugim nosačima. Zahtijevaju znatno manje podnog prostora, što je prednost s obzirom na ograničen prostor dostupan u konvencionalnim staklenicima. S druge strane, bujni paradajz ili paradajz vinove loze su manje prikladni.
Zahtjevi na stakleniku
Steklenici dolaze u velikom broju veličina i karakteristika. To mogu biti masivni staklenici ili obični šator od folije. U idealnom slučaju, dovoljno je velik za nekoliko biljaka, ima proziran krov, a unutra je svijetao i topao. Ništa manje važne su i dovoljne mogućnosti ventilacije kako bi se listovi brzo osušili, kao i mogućnost zasjenjivanja od intenzivnog sunčevog svjetla ljeti.
U plastenicima je obično visok nivo vlažnosti, što s jedne strane ide na korist paradajzu, ali može i da im naškodi ako prekomerna vlaga ne može da izađe. Zbog toga treba uvijek osigurati dobru ventilaciju i svakodnevno je provetravati. Ako vlažan zrak ne može izaći, na stropu i zidovima se stvara kondenzacija, koja stalno kaplje na biljke i može dovesti do truljenja. Šatori od folije koji se prodaju u trgovinama također moraju biti zaštićeni od jakog vjetra, ali ih ipak treba postaviti na sunčano mjesto. Nezagrijani film staklenici imaju nedostatak što ne pružaju nikakvu zaštitu od mraza.
Izbjegavajte temperaturne fluktuacije
- Mlade biljke izložene jakim temperaturnim kolebanjima u stakleniku u proleće
- Paradižnik preferira stalne temperature između 20 i 30 stepeni
- Noći u proleće su još uvek veoma hladne, ponekad čak i mrazne
- U podne temperature mogu porasti do 30 stepeni
- Ozbiljne temperaturne fluktuacije mogu uzrokovati napukline na stabljikama
- Ljek je redovna i dobro dozirana ventilacija
- Optimalna ventilacija može spriječiti oštećenja uzrokovana temperaturom
Potrebna pomoć oko oplodnje
Veliki problem je oprašivanje biljaka koje preuzimaju brojni insekti ili vjetar u vrtu. Moraš malo pomoći u stakleniku. Ovo vam daje priliku da biljke lagano protresete iznova i iznova tokom cvatnje kako bi cvjetovi oslobodili svoj polen. Ili možete ostaviti prozore ili vrata otvorene tokom dana kako bi insekti mogli uletjeti i oprašiti cvijeće. Molimo vas da ne ostavljate vrata i prozore istovremeno otvorene, promaja ne bi bila od koristi.
Savjet:
Temperatura takođe igra presudnu ulogu u oprašivanju, jer se na temperaturama iznad 30 stepeni polen lepi tako da oplodnja nije moguća.
Zaključak
Ne može se jasno reći da li je bolje uzgajati paradajz na otvorenom ili u stakleniku. Koju ćete varijantu uzgoja na kraju odabrati ovisi o različitim faktorima. Najveća prednost uzgoja u stakleniku je što su biljke zaštićene od svih nepovoljnih vremenskih uslova. Za paradajz na otvorenom se, s druge strane, kaže da je ukusniji i aromatičniji. Paradajz uspeva dobro zaštićen kako spolja tako i ispod stakla ili folije, sve dok obezbedite najbolju moguću zaštitu od kiše i prave sorte.
