U silosu za kompost, kompost se stvara jednostavno razgradnjom baštenskog otpada. To znači da svaki vlasnik vrta dobija vrijedan humus koji ima bogate hranjive tvari i može se koristiti na razne načine. Osim toga, proizvodnja ništa ne košta. Sve što trebate učiniti je kupiti silos za kompost. A ovo košta od oko 50 eura naviše, u zavisnosti od veličine i materijala.
Lokacija i punjenje kompostnog silosa
Prostor u bašti za silos za kompost treba biti dobro odabran i općenito lako dostupan. Kompostni silos ne bi trebao biti vidljiv, a prilikom postavljanja kompostnog silosa treba uzeti u obzir i stavove susjeda. Često je preporučljivo da se dogovorite sa svojim susjedima prije instalacije. Sjenovito mjesto je idealno za postavljanje kompostnog silosa.
Sav baštenski otpad može se idealno uskladištiti u silos za kompost za proces razlaganja. Samoniklo bilje treba dodati samo ako još nije zasjelo. Inače će dobiveni kompost raširiti sav korov po cijelom vrtu. Baštenski otpad treba da ide u kompost samo ako nije zaražen bolešću. Bolesti bi se tada takođe proširile po bašti. Kompost mora biti labavo nagomilan unutra. Konstantna vlaga tada može uzrokovati da mikroorganizmi i kišne gliste razgrađuju materijal. Da bi se postiglo dobro tlo za kompost, kompost treba jednom ili dva puta godišnje pretvoriti u silos za kompost. Ovo ga miješa, obogaćuje kisikom i sve ponovo olabavi. Takođe možete kupiti kompostni starter od specijalizovanih prodavaca. Ovi brzi komposteri obično sadrže čiste kulture aerobnih mikroorganizama koje mogu odmah pokrenuti proces truljenja.
Savjeti za korištenje silosa za kompost
Takođe je preporučljivo da ako želite da sprečite stvaranje štetnih kiselina, u kompost možete dodati gazirano vapno. Kreč veže kiseline. Omjer miješanja je 1-3 kilograma vapna po kubnom metru kompostnog materijala. Ako želite istovremeno vezati kiseline i ubrzati razgradnju komposta, koristite vapneni dušik u istom omjeru miješanja. Mogu se koristiti i drugi materijali: stajnjak, brašno od rogova ili guano. Isti efekat se može postići korišćenjem baštenskog otpada bogatog azotom. Odličan učinak u tu svrhu imaju reznice koprive ili paradajza.
