Postoje razne mjere koje mogu pomoći u uklanjanju bijelog premaza na laticama ruže. Međutim, također je korisno unaprijed se pobrinuti da ova biljna bolest uopće ne izbije.
Različite vrste plijesni
Ako primijetite plijesan na svojim ružama, svakako ih dobro pogledajte. Postoje dva različita tipa ove gljivične infestacije, koja se još naziva i gljivica za lijepo vrijeme. Međutim, ono što je isto u obje varijante je širenje putem spora, koje formiraju gustu mrežu vrlo finih vlakana na biljci. Stručnjaci ovaj nazivaju i micelijum.
I takozvana "pepelnica" i "peronospora" formiraju belo do sivo krzno na ružama, što je posebno vidljivo na gornjoj strani listova. Ovo se jednostavno može obrisati vlažnom krpom. Međutim, ako je infestacija izraženija, obično su zahvaćeni i osakaćeni pupoljci i vrhovi izdanaka. Listovi zaraženih biljaka ruže izgledaju kvrgavi i smeđi na vrhovima. Ovo uzrokuje zaustavljanje rasta ruža.
Brzo širenje u posebnim klimatskim uslovima
Pepelnica na ružama posebno je uočljiva u periodima lepog, suvog vremena, koje je, međutim, praćeno rosom noću. Stoga je jasno da sunčani dani u proljeće i jesen posebno stvaraju idealne životne uvjete za ovu gljivičnu infestaciju. Ako se ništa nije preduzelo u borbi protiv ove štetočine do kasne jeseni, formiraće se tamna zimska plodišta koja mogu prezimiti u lišću i biljnim ostacima na tlu.
Pijesni se ne može uvijek jasno prepoznati
Za razliku od bjelkaste prevlake plamenjače, peronospora uglavnom formira crvenkasto-ljubičaste mrlje na gornjoj strani listova ruža. Na listovima mogu biti žute i smeđe mrlje koje su obrubljene lisnim žilama. Na donjoj strani listova, međutim, stvara se siva gljivična prevlaka koja je mekana na dodir. Zaraza plamenjače može doći do tačke kada su napadnuti i pupoljci i izdanci ruža.
Za razliku od toplih i suhih uslova koji su potrebni za rast, peronospora se širi prvenstveno u vlažnim i samo umjereno toplim klimama. Prekomjeran sadržaj dušika u tlu biljke također doprinosi zarazi ove štetočine. Ako želite da se zaštitite od plijesni prilikom kupovine biljaka ruža, vodite računa da biljka bude proglašena „protiv rasa 1 – 26“. To znači da su ruže imune na određene podvrste gljivica, koje neprestano razvijaju nove otpornosti.
Borba protiv plijesni jednostavnim kućnim lijekovima
Mnogi vlasnici vrtova i ljubitelji biljaka zabrinuti su za zaštitu svog vrta od hemijskih štetočina u pesticidima. Ako ste zabrinuti jer su vam ruže zaražene plijesni, možete nešto poduzeti jednostavnim kućnim lijekovima:
- Mlijeko se ovdje pokazalo posebno korisnim, a posebno se koristi svježe mlijeko.
- Jednostavno pomešate jedan deo mleka sa devet delova vode i ovu mešavinu prskate iz neposredne blizine na zahvaćene biljke.
- Mikroorganizmi sadržani u mlijeku su obično veoma uspješni u borbi protiv gljivične infestacije, što daje do znanja zašto ono mora biti svježe mlijeko i zašto dugotrajno mlijeko nije prikladno za upotrebu.
- Lecitin sadržan u mlijeku je efikasan protiv plijesni, a natrijum fosfat jača odbranu biljke ruže.
- Ovim se postižu dva važna rezultata uz relativno jednostavnu mjeru koju treba izvoditi otprilike dva do tri puta sedmično ako je potrebno.
Preporučuju se dalje mjere opreza
Uopšteno govoreći, prirodna otpornost biljke ruže nudi najbolju zaštitu od napada gljivica. Već postoje mnoge sorte, posebno gredice i žbunaste ruže, ali i sorte koje pokrivaju zemlju, koje imaju nisku osjetljivost na štetočine kao što je pepelnica. Svako ko se radije oslanja na plemenite ruže i čajne hibride mora znati da je uzgoj otpornosti u ovim rodovima još u ranoj fazi i stoga individualne mjere mora poduzeti sam vlasnik vrta. Općenito se preporučuje:
- redovno uklanjanje biljnih ostataka
- Odvajanje zaraženih dijelova biljke i sigurno odlaganje
- Očistite baštenski alat ili sredstva za rast jednako pažljivo, po mogućnosti sa antiseptikom
- Uvek nosite rukavice kada tretirate obolele ruže
- primjenjujte hemijske pesticide samo direktno na oboljelu ružu
Bolja prevencija od liječenja
Kao iu mnogim drugim oblastima, princip koji važi za zdrav i lep rast ruža u bašti je da je prevencija efikasnija od najboljeg pesticida nakon činjenice. Prilikom odabira biljaka možete poduzeti mjere opreza tako što ćete pažljivo razmisliti o uvjetima tla i sunca na mjestu sadnje.
Pored redovne nege i đubrenja, biljke treba redovno i orezivati, jer je to korisna mera za zdravlje i rast biljke i ne izgleda ni izbliza tako radikalno kao obolela biljka za rezanje ili uklanjanje zaraženi dijelovi biljke. Posebno se ruža veoma teško i sporo oporavlja od ovoga.
Sa individualnim savetima za negu i posmatranjem rasta ruže i razvoja cvetova, štetne zaraze kao što je pepelnica mogu se sprečiti. Ovo ne samo da štedi vrijeme i novac za kontrolu, već i omogućava ruži dug i zdrav životni vijek, što je nagrađuje prekrasnim cvijećem u svim bojama.
Šta bi trebalo da znate o ružinoj plijesni ukratko
- Plijesan je zbirni naziv za razne biljne bolesti uzrokovane gljivama.
- Obično se pojavljuje kao bijeli premaz, takozvani gljivični travnjak, na površini listova.
Pravi se razlika između pepelnice i pepelnice: Uzročnici pepelnice pripadaju askomicetima i uglavnom napadaju lišće. Najprije se listovi prekrivaju brašnastim premazom, a kasnije postaju smeđi dok se ne osuše i ne otpadnu. Peronospora je gljivica i prodire u biljku. Prikazuje se bijelim premazom na donjoj strani listova.
- U poljoprivredi i hortikulturi koriste se fungicidi hemijske strukture protiv raznih vrsta plijesni.
- Gljiva pepelnice se obično koristi sa pesticidima na bazi sumpora.
Dok je pepelnica štetna za biljke, netaknut ekosistem zahteva pepelnicu, na primer za neke vrste bubamare. Bubamare sa šesnaest pjegavih, dvadeset dvije i šesnaest pjegavosti hrane se isključivo pepelnicom, što ovu biljnu bolest čini vitalnom za ove vrste.
U nemačkim baštama, ruže su posebno pogođene pepelnicom. Vrlo osjetljive sorte ruža mogu biti ozbiljno oslabljene ovom bolešću. Spore gljivica se šire kroz vjetar i zahtijevaju vlažno lišće za klijanje. Za to je obično dovoljno stvaranje rose noću.
- Da bi se sprečila zaraza plijesni, ruže treba saditi samo u vlažnoj zemlji bogatoj hranljivim materijama na sunčanom mestu.
- Tlo bi trebalo da bude posebno bogato kalijumom, jer to jača odbranu ruža.
- Osim toga, osetljive ruže treba održavati što svetlije i zalivati što je moguće manje.
- Trebalo bi ojačati biljke đubrivom i presaditi ih u svežu posudu.
- Listove svakako treba držati suvim i samim tim zaštićenim od kiše.
Stari kućni lijek za plijesan je soda bikarbona i ulje pomiješani i naneseni na biljku. Pomiješajte tri paketića sode bikarbone sa 50 ml jestivog ulja i dodajte nekoliko mlaznica tekućine za pranje posuđa kao emulgatora i prskajte njime ugrožene biljke uveče svakih deset do 14 dana. Brašnasti premaz brzo nestaje i ono što i dalje izgleda oštećeno nakon nekoliko dana može se jednostavno izrezati.
Uglavnom, za suzbijanje pepelnice treba puno strpljenja, mada u slučaju zaraze ne treba čekati predugo, jer će ruža brzo oslabiti i uvenuti.
