Listopadno drveće ne samo da oblikuje lice bašte, već nudi i prostor za postavljanje senovitih mesta.
Popularno listopadno drveće za baštu
Naročito je popularan hamamelis, koji zimi otvara svoje cvjetove. Forzicije su takođe veoma česte i njihovi žuti cvetovi u proleće pojačavaju iščekivanje leta. Ubrzo nakon što forzicija procvjeta, posvuda možete vidjeti rascvjetale magnolije, koje ljeti pružaju umirujuću hladovinu. Što se tiče boje, magnolije su najljepše u jesen. Javor, guma i Pfaffenhütchen također su posebno lijepi za pogledati u jesen.
Međutim, nije sve tvrdo drvo podložno sezonskim fluktuacijama, jer postoje i mnoge biljke koje su zelene tokom cele godine, kao što su božikovina i lovor. Drog je takođe veoma popularan i zadržava svoje listove do proleća.
Postoje i listopadna drveća koja su praznik za oči, posebno svojim cvjetovima, dok druga imaju lijepo lišće ili su impresivna svojim navikama rasta. Morate uzeti u obzir i miris drveta, koji ne može biti drugačiji. Tvrdo drvo je popularno jer je vrlo izdržljivo i čini lice vrta više od bilo koje druge biljke. Stoga, kada planirate baštu, važno je postaviti tvrdo drvo na prava mjesta:
- Možete ga koristiti kao samostalno drvo ili kao pokrivač zemlje.
- Listopadno drveće se često nalazi kao živica ili kao podsadnica.
Zbog širokog spektra autohtonih listopadnih stabala u ponudi, možete dati slobodu svojim dizajnerskim idejama. Ipak, treba biti upoznati sa zemljišnim i klimatskim uslovima na lokaciji, jer listopadno drveće ponekad ima svoje zahteve. Jer ovo je jedini način da imate prijatelje u svojoj bašti još mnogo godina.
Najčešći predstavnici autohtonih listopadnih stabala
Najčešća listopadna stabla koja se nalaze u nemačkim baštama su:
- crna ili crvena joha,
- javor javor,
- rodna kamena kruška,
- šimšir,
- lješnjak,
- bakrena bukva
- i obični jasen
- i obični bršljan.
Vrlo često možete pronaći i vrtnu božikovinu, drhtavu jasiku i ptičju trešnju. Sve listopadno drveće možete pronaći u baštenskom odjelu dobro snabdjevene željezare ili u vrtnom centru. U potonjem ćete odmah dobiti stručni savjet, koji može biti vrlo vrijedan. Mnogo listopadnog drveća možete naručiti i putem interneta. I ovdje je informativni sadržaj veoma raznolik i vrijedan.
Drvo ili grm?
Gore smo ponekad govorili o listopadnom drveću ili tvrdom drveću, pa opet o listopadnom drveću, a onda se pojavljuju nazivi koji su poznatiji po dekorativnim pojedinačnim grmovima ili živicama koje stoje same u vrtu. Dakle, šta je drvo, a šta listopadno drvo, i koja je razlika u odnosu na biljke koje se zapravo obično nazivaju grmovima?
Pa, ova definicija je toliko komplikovana da svi gore povezani pojmovi imaju svoje mjesto. Razlika između drveta i grmlja nikako nije oštra, već su je napravili biolozi "prema dokazima", da tako kažem:
- Glavna razlika je u tome što drvo raste prvenstveno u području krošnje, dok žbun uvijek proizvodi novo drvo iz podloge.
- Prema tome, drvenaste biljke nazivamo "drvećima" koje rastu prilično visoko, tek počinju da se granaju na određenoj visini i imaju svoje lišće prvenstveno u krošnjama drveta.
Ali ovo pravilo se ne poštuje u potpunosti: raste topola, na primjer. B. tipično sa zemlje, tako da je zapravo „žbun topole“. (prilično proizvoljna) granica između stabla i grma postavljena je između 5 i 10 metara visine (ali "grmovi" ljeske često rastu više od "drveta" trešnje, a neka stabla zaista ne rastu jako visoko na drvoredu u planinama). Dosta tvrdog drveta može i jedno i drugo; ono raste kao drvo jednako često kao i grm, npr. Npr. bazga, kleka i već spomenuti lješnjak. Ljudi mogu ne samo da „čupaju drveće“i „sade drveće“, već i „oblikuju drveće“tako što primoravaju biljku da formira deblo kroz mere rezanja.
- Međutim, svo drveće je drveće, jer se biljka uvek naziva „drvenastom biljkom“kada njene grane postanu drvenaste, tj. biopolimer lignin se skladišti u njenim ćelijskim zidovima i tako postaje jači.
- Takođe je karakteristično za lišćare da žive nekoliko do mnogo godina (osim drveća i grmlja postoji samo jedna višegodišnja vrsta biljke, trajnice).
- Listopadno drveće su drvenaste biljke koje formiraju lišće, a ne iglice, za razliku od četinara (iglice su zapravo samo lišće, „lišće igle“).
Domorodno listopadno drveće – ekološki najbolji izbor
Domorodno drveće definitivno pripada našim baštama, čak i ako se neko vrijeme činilo da njihova estetika nestaje iza moderne privlačnosti egzotičnog uvoza i da se njihova ekološka vrijednost nije smatrala važnom. Danas ponovo možemo cijeniti nekada poznata drveća i grmlje; biljka koja se osjeća zaista ugodno u svom staništu dugoročno izgleda bolje od sterilne egzotične biljke koja uvene ako ne dobije puno dodatne njege koja mu je potrebna u strana klima.
Njihov ekološki značaj se čak povećao: U vremenima kada se mnoge bašte sastoje samo od bezličnih hibrida i sve više ljudi živi u okruženju u kojem je okolno zelenilo podložno ljudskom dizajnu, davno uspostavljene biljke su za divlje životinje koje nas okružuju su od vitalnog značaja. Ako ne želimo da u nekom trenutku budemo jedina vrsta na ovoj zemlji, moramo našim bližnjima ponuditi osnovu za život, zaštitu, razmnožavanje i izvore hrane, a to činimo kada biramo drvenaste biljke koje su izvorno porijeklom iz regije.
Tačno je da se neke "pametne ptice" usuđuju da priđu alohtonim drvenastim vrstama, ali druge životinje su "sramežljivije", a ako želimo zadržati postojeću raznolikost, potrebno nam je autohtono drveće i grmlje u bašta, svako pojedinačno čini čitav mali ekosistem.
Autorodno listopadno drveće na prvi pogled
I nije da nema dovoljno izbora autohtonih listopadnih stabala. Evo kratkog pregleda šta ovdje pripada i može postati listopadno drvo (od kojih mnoga mogu postati i žbunje ili živa ograda): javor, bagrem, javor, javor, breza, bukva, bakrena bukva, planinski jasen, hrast, bobica, joha, jasen, jasika (Aspen), pitomi kesten, poljski brijest, bijeli brijest, siva joha, zelena joha, grab, kesten, hrast plutovina, dud, breza, bjelica, palma javor, platan, hrast šljiva, skakavac, evropska bukva, crveni hrast, pješčana breza, kišobran bagrem, crna joha, crni bagrem, srebrni bagrem, norveški javor, obični hrast, ptičja trešnja, hrast kitnjak, brijest, rov, orah, vrba, trešnja, hrast, šećerni javor i onda su tu naše mnoge voćke.
Ako pređemo na listopadno drveće, koje je uglavnom namijenjeno da raste kao grmlje, još uvijek ima puno toga za izabrati:
- Žutika, bešika, kupina, šimšir,
- trulo drvo, bobica, lila,
- Common Snowball, Laburnum,
- Drijen, lješnjak, orlovi nokti, maline, bazga,
- ribizla, hajdučka trna, drenjak, mušmula,
- Morski trn, vretenasti grm, božikovina i glog.
Opet, samo nekoliko je ovde navedeno, ima mnogo drugih autohtonih tvrdog drveta, definitivno onih pravih za svaki dizajn bašte. Usput, trebali biste biti oprezni kada kupujete gore spomenutu forziciju ako zaista želite nabaviti autohtono drvo: postoji evropska forzicija (ipak, porijeklom je iz jugoistočne Evrope i voli odgovarajuću toplinu), ali se forzicija obično prodaje u vrtnim centrima je hibrid dvije azijske vrste koje su ekološki prilično kritične jer ih naši insekti i ptice obično izbjegavaju.
Uopšteno govoreći, razlikovanje nije uvek lako, u prvom odeljku iznad su pomenute neke vrste koje se često viđaju u baštama i koje su nam već toliko poznate da se često pogrešno smatraju autohtonim biljkama. Ako želite da budete sigurni u ekološke prednosti listopadnog drveta, možete ili kupiti poznatu sortu ili saznati koliko dugo je drvo naturalizovano u našoj zemlji i koliko insekata itd. daje hranu (ali onda biste morate ići u specijalizovanu kompaniju ići u kupovinu sa dobro obučenim osobljem).
