Mimoza - njega i zimovanje

Sadržaj:

Mimoza - njega i zimovanje
Mimoza - njega i zimovanje
Anonim

Uglavnom, mimoza se u našim geografskim širinama čuva kao sobna biljka, ali je ljeti možete staviti iu baštu. Mimoza, poznata i kao ne dodiruj me, pripada porodici mahunarki (Fabaceae, Leguminosae) i potfamiliji porodice mimoza (Mimosoideae).

Prava lokacija za mimoze

Mimoza dolazi iz tropske Južne Amerike, gdje raste u šumama. U ovoj zemlji mimoza se uzgaja kao ukrasna biljka. Pogotovo kao sobna biljka.

Mimoza cijeni svijetlu i vrlo tihu lokaciju. Mimoza ne voli direktno sunce, a posebno mlade biljke treba potpuno zaštititi od direktne sunčeve svjetlosti. Biljka je relativno nezahtjevna kada su u pitanju temperature, ali apsolutno ne voli mraz. Normalna sobna temperatura ili vanjske ljetne temperature bez direktne sunčeve svjetlosti savršene su za biljke.

Važno je da biljke ne budu izložene propuhu i da ne doživljavaju stalne vibracije, jer se u tom slučaju listovi i male grane redovno skupljaju. Ovo je veoma stresno za biljku i trajno je slabi.

Zemljište i đubrenje

Tlo za biljku treba da bude rastresito i na bazi komposta. Nakon kupovine biljku treba odmah presaditi i redovno je kontrolirati, jer mimoze rastu relativno brzo. Ako korijenje viri iz dna saksije, vrijeme je za presađivanje. Tlo bi uvijek trebalo biti blago vlažno, ali biljka ne podnosi previše vode. Zato ga je potrebno umjereno ali redovno zalijevati. Ako redovno dobija previše vode, i dalje će je apsorbovati, ali će na kraju umrijeti.

Da bi biljka dobro rasla potrebno joj je redovno đubrenje. Međutim, biljka preživljava i bez gnojidbe. Za gnojidbu trebate koristiti komercijalno dostupno gnojivo za zelene biljke, ali ga dajte samo u pola preporučene koncentracije. Mlade biljke još ne treba gnojiti.

Mimoza: porijeklo imena

Mimoza je izuzetno zanimljiva biljka jer reaguje na dodir ili udar. Ako dodirnete biljku, ona savija svoje listove. I sve u djeliću sekunde. Može proći i do pola sata da listovi ponovo ustanu. Ovo savijanje listova može se posmatrati i noću, kao položaj za spavanje, da tako kažem. Noću biljka ne reaguje tako primetno na dodir.

mimoza
mimoza

Mimoza ima duge, tanke izdanke sa zaštitnim trnovima. Ima samo nekoliko listova i naraste samo do visine od oko 50-70 cm. Cvjetovi mimoze ne traju dugo. Svaki cvijet živi samo jedan dan. Međutim, brzo stvara nove pupoljke, koji se također otvaraju za vrlo kratko vrijeme. To znači da uvek imate cveće na biljci tokom faze cvetanja. Cvjeta u veoma lijepoj roze boji.

Nega mimoze

Mimozu nije tako lako negovati. Biljke mimoze žele da budu relativno vlažne, ali ne mogu tolerisati prelijevanje. Ona ima sposobnost da se napije. Upija vodu iznova i iznova dok se na kraju ne prevrne. Ako se to dogodi, već je prekasno i biljka se više ne može spasiti.

  • Poželjna je svijetla lokacija, bez direktne sunčeve svjetlosti.
  • Najugodnije se osjeća na sobnoj temperaturi; mraz i propuh se ne tolerišu.
  • Najbolje je biljku postaviti tako da može stajati mirno, a da je ne morate često dirati (izdanci koji se nadvijaju).
  • Svako savijanje listova košta biljku mnogo energije i zato ga treba izbegavati.
  • Mimoza brzo raste, pa je potrebno često presađivanje. Ako korijenje prodire na dno saksije, to je siguran znak da ga treba presaditi.
  • Presađivanje treba obaviti što je brže moguće kako bi biljka bila izložena što manjem stresu.

Sečenje biljke

Ako biljka postane veoma glomazna, preporučuje se rez. Međutim, biljku treba rezati što je moguće rjeđe i izbjegavati potpuno rezanje mladih mimoza. Nakon rezanja, uvijek je neizvjesno da li će biljka ponovo niknuti po želji. To često nije slučaj i mimoza nakon reza izgleda pomalo počupana. Lakše je uzgojiti novu biljku iz sjemena - što je vrlo lako - a zatim zamijeniti staru i glomaznu biljku mladom mimozom.

Razmnožavanje mimoze

Mimozu je veoma lako uzgajati iz semena čak i za laike:

  • Savršeno vreme za setvu je proleće. Ima smisla pustiti sjeme da prethodno proklija.
  • Da biste to uradili, prelijte semenke vrelom vodom i ostavite ih da se namaču nekoliko sati, tako da će lagano nabubriti.
  • Ako je potrebno, ponovite postupak zalivanja ako seme ne nabubri u prvom pokušaju.
  • Tada je sjeme spremno za sadnju. Za sadnju sjemena koristite zemlju za sjetvu ili kokohum, jer oba su bez klica.
  • Sjeme mora biti prekriveno tankim slojem zemlje. Mjesto za sjetvu treba biti svijetlo i toplo.
  • Važno je održavati podlogu ravnomjerno vlažnom. Boca sa raspršivačem je pogodna za zalivanje jer vam omogućava da navlažite u boljoj dozi.

Bolesti i štetočine mimoze

Štetočina koja češće napada mimozu je paukova grinja, koja se može prepoznati po finoj mreži koja okružuje biljku i najbolje se vidi kada biljku prskate vodom. Za prvu pomoć, biljka se zatim pažljivo ispere mlazom vode. Tada je potrebno koristiti sprej protiv štetočina jer se ispiranjem ne uklanjaju sve životinje i jer su dvije preživjele štetočine dovoljne da započnu novu populaciju na mimozi.

Sensible je sistemski agens koji apsorbuje biljka, a apsorbuju ga grinje kada se biljka usisa. Ponovljena upotreba je važna kako bi se jaja uništila. Naročito tokom faze zimovanja, rizik od zaraze paukovim grinjama je veoma visok zbog suvog vazduha u zatvorenom prostoru. Međutim, mimoze treba redovno provjeravati na infestaciju paučjim grinjama u bilo koje doba godine.

Prezimljavanje mimoze

Mimoza je biljka koja voli da miruje zimi. Međutim, prezimljavanje nije teško jer biljka doseže visinu od samo 30 do 50 centimetara i stoga nema velike zahtjeve prema lokacijama. Mimoza može lako da ostane napolju do 10 stepeni Celzijusa spoljne temperature.

  • U kasnijoj jeseni se unosi u kuću i prezimljuje u prostoriji koja je svijetla i ima sobnu temperaturu od oko 15 stepeni Celzijusa. Vlažnost vazduha ne sme biti preniska, inače će biljku napasti paukove grinje.
  • Zahtjevi za njegu mimoze su veoma mali zimi. Zato ga zimi treba još manje zalijevati nego ljeti i nije potrebno gnojenje u fazi zimovanja.
  • Otprilike februara, biljka se prvo stavlja u prostoriju koja ima normalnu sobnu temperaturu. Treba polako ponovo navikavati biljku na sunce, inače će joj listovi brzo izgorjeti.
  • Zato, nakon zimskog odmora, biljku treba staviti u hlad ili polusjenku, gdje je svakako zaštićena od podnevnog sunca.

Preporučuje se: