Drveće i grmlje su veoma popularni u hobi baštama kao zaštita za privatnost i pružanje hladovine. Ali oni obavljaju različite količine posla. Takođe imaju različita vremena cvatnje i visine rasta. Neki grmovi i drveće nose mirisno cvijeće, drugi nemaju cvijeće. Ima zimzelenog i listopadnog drveća i grmlja. Prilikom odabira biljaka, uvijek je važno da baštovan hobi zna kakve su biljke. Zato smo sastavili listu najčešćih grmova i drveća u bašti.
Drveće u bašti
Drveće su drvenaste, dugovječne biljke. Imaju deblo koje se sužava prema vrhu, iz kojeg na vrhu izlaze jače grane i tanje grančice prekrivene listovima. Drveće formira takozvane krošnje.
Klasifikacija prema visini
Drveće u vrtu se deli prema visini rasta na mala stabla (trećeg reda, visina rasta 2 do 10 m), drveće srednje veličine (drveće drugog reda, visina rasta 10 do 20 m) i velika stabla (stabla prvog reda, visina rasta preko 20 m).). Neka od malih stabala rastu i kao takozvani veliki grmovi. Velika stabla se retko sade u hobi baštama zbog njihovog veoma velikog rasta, a kada jesu, mogu se naći kao tzv. kućna stabla na pojedinačnim pozicijama u blizini kuće ili na velikim baštenskim livadama.
Klasifikacija prema opadanju lista
Drveće se takođe može klasifikovati prema listopadnim stablima, odnosno listopadnim drvećem koje lišće, zimzelenim listopadnim drvećem i četinarima:
Ljetna zelena stabla
Ova stabla gube lišće u jesen, za razliku od zimzelenih listopadnih drveća koje zadržavaju lišće čak i zimi.
Razne vrste listopadnog malog drveća:
- Javor (Acer) na primjer poljski javor (Acer campestre), vatreni javor (Acer ginnala) i japanski javor (Acer palmatum)
- Crabapple (Malus) u različitim varijantama sa crvenim cvjetovima i sitnim plodovima
- Vreteno grm (Euonymus europaeus) sa zeleno-bijelim cvjetovima i crvenim plodovima - otrovno
- Maslina vrba (Elaeagnus angustifolia)
- Opušteno drvo (Clerodendrum trichotomum)
- Tulip magnolija (Magnolia x soulangeana)
- Crveni glog (Crataegus laevigata 'Paul's Scarlet')
- Mačja vrba (Salix caprea 'Mas')
- Bazga (Sambucus) – raste i kao grm
- Medlar (Mespilus germanica) – voćka
- Crabapple (Malus sylvestris) – voćka
- Šljiva (Prunus domestica) – voćka
- Višnja (Prunus cerasus) – voćka
- Obična lješnjaka (Corylus avellana) – nalazi se i kao orašasti grm
- Dekorativna trešnja (Prunus serrulata) u različitim varijantama sa crvenim listovima i crvenim koštičavim plodovima
- Razne vrste listopadnog drveća srednje veličine
- Whiteberry (Sorbus aria)
- Serviceberry (Sorbus torminalis)
- Ljubičasti jasen (Fraxinus angustifolia 'Raywood')
- Norveški javor (Acer platanoides 'Columnare')
- Lesnik (Corylus colurna) sa konusnom krunom i plodovima u grozdovima – orah
- Orah (Juglans regia) sa raširenom krunom – orah
- Sorbus domestica – voćka
- Kasnocvjetna trešnja (Prunus serotina) – voćka
- Trešnja (Prunus avium) – voćka
Razne vrste listopadnog velikog drveća
- Breza (Betula) u različitim varijantama
- Bukva (Fagus sylvatica) u različitim sortama
- Javor (Acer) u različitim varijantama
- Grab (Carpinus betulus) se takođe često koristi kao grm za živu ogradu
- Hrast (Quercus) u različitim sortama
- Jasen (Fraxinus) u različitim varijantama
- Gingko (Gingko biloba)
- Brijest (Ulmus) u različitim varijantama
- Linde (Tilia) kao letnja i zimska lipa
- Topola (Populus) u različitim varijantama
- Robinia (Robinia pseudoacacia)
- Dinjski kesten (Aesculus) u različitim varijantama
- Kesten (Castanea sativa) – Orah
Zimzeleno listopadno drveće
Malo, zimzeleno listopadno drveće
- Lovorova trešnja (Prunus laurocerasus)
- Zimzeleni šimšir (Buxus sempervirens) može se koristiti kao žbun živice - otrovan
Srednje, zimzeleno listopadno drveće
Božikovina (Ilex aquifolium) sa crvenim plodovima
Četinari
Četinari se takođe često nazivaju četinari. Imaju čvrste i tvrde, uske listove koji izgledaju igličasti na većini četinara. Listovi su veoma otporni i ostaju na drvetu čak i zimi.
Mali četinari
- Patuljasta kleka (Juniperus communis 'Compressa')
- Korejska jela (Abies koreana)
- Čempres (Chamaecyparis) u različitim vrstama
- Smreka (Picea glauca 'Conica')
Četinari srednje veličine
- Obična kleka (Juniperus communis)
- Smreka (Picea)
- Evropska tisa (Taxus baccata) – otrovna
- Bor (Pinus) u različitim sortama
- Zapadno drvo života (Thuja occidentalis) – otrovno
Veliki četinari
- Sekvoje (Sequoioideae)
- Mélèze (Larix decidua)
- Bijela jela (Abies alba)
- Duglas (Pseudotsuga menziesii)
- Škotska jela (Picea abies)
- Plava smreka (Picea pungens 'Glauca')
- Crni bor (Pinus nigra)
Gmlje u bašti
Grmlje ne formira deblo. Njihove grane mogu rasti direktno iz zemlje ili grane blizu zemlje.
Grmlje sa cvijećem (cvjetni grmovi)
Bijelo cvijeće
- Ognjeni trn (Pyracantha)
- Bobica crne bazge (Sambucus nigra) – cvjeta u junu i julu
- Obična bobica (Amelanchier ovalis) – cveta u aprilu i maju pre nego što niknu listovi, ljubičasti do plavo-crni plodovi
- Jorgovan (Syringa – Vulgaris – Hybride)
- Crveni dren (Cornus sanguinea) – period cvetanja od maja do juna, kišobran metlice, za pčele
- Crveni orlovi nokti (Lonicera xylosteum) – period cvatnje od maja do juna, sferni, tamnocrveni plodovi – otrovni
Žuto cvijeće
- Forsythia (Forsythia), na primjer Forsythia intermedia 'Goldzauber' ili Spectabilis
- Sorta grmova sa pet prstiju Potentilla fruticosa 'Kobold'
- Zlatni tuš (Laburnum anagyroides)
- Thunbergova žutika (Berberis thunbergii 'Atropurpurea')
- Blisterbush (Colutea arborescens) – Lepidoptera
- Bobica korala (Symphoricarpos orbiculatus) – žuto-bijeli cvjetovi u junu i julu, rubin-crveni, rebrasti plodovi
Cvijeće narandže
Sorta grmova sa pet prstiju Potentilla fruticosa 'Red Ace'
Ružičasto cvijeće
- Jorgovan (Syringa – Vulgaris – Hybride)
- Kolkwitzia (Kolkwitzia amabilis) – ružičasto-bijeli cvjetovi u obliku zvona u maju i junu
Crveno cvijeće
- Jorgovan (Syringa – Vulgaris – Hybride)
- Malina cimet (Rhubus odoratus L.) – ljubičasti cvjetovi
- Krvavi ribiz (Ribes sanguineum 'Atrorubens') - krvavocrveni cvjetovi u aprilu i maju
Ljubičasto cvijeće
Jorgovan (Syringa – Vulgaris – Hybride)
Plavo cvijeće
- Jorgovan (Syringa – Vulgaris – Hybrid) – nebesko plavo cvijeće
- Mali perivinj (Vinca minor) – cvjeta od maja do septembra
- Cvijet brade (Caryopteris x clandonensis 'Heavenly Blue') - tamnoplavi cvjetovi u avgustu i septembru
Zimzeleno grmlje
- Niska bobica (Gaultheria procumbens) – naziva se i bobica sa crvenog tepiha
- Krupnolisni perivinj (Vinca major)
- Snježna vrijeska (Erica carnea)
- Cotoneaster
- Zimzelena tresetna mirta (Pernettya mucronata)
- Sjeno zvono (Pieris floribunda)
- Lovorova ruža (Kalmia angustifolia)
- Vresak (Leucothoe Scarletta)
- Šimšir (Buxus sempervirens)
Savjet:
Zimzeleno grmlje i četinari srednje veličine takođe se mogu posaditi u saksije i kutije i postaviti oko terase kako bi se stvorio prekrasan ekran za privatnost. Prednost ovih grmova u saksiji je u tome što se mogu premjestiti u bilo koje vrijeme.
Voćni grmovi (žbunje voća i orašastih plodova)
Voćni grmovi u hobi bašti nisu samo zanimljivi za vašu berbu, već su neke vrste i važan izvor hrane za mnoge lokalne ptice, male sisare i insekte.
Tipični grmovi voća i orašastih plodova
- Jostaberry (Ribes × nidigrolaria)
- Malina (Rubus idaeus)
- Borovnica (Vaccinium myrtillus)
- Crvena ribizla (Ribes rubrum)
- Crna ribizla (Ribes nigrum)
- Brusnica (Vaccinium vitis-idaea)
- ogrozd (Ribes uva-crispa)
- Dewberry (Rubus caesius) – obično raste samoniklo u bašti
- Lambert Shasel (Corylus maxima)
- Blood Hazel (Corylus maxima 'Purpurea')
- Hazel (Corylus avellana)
Savjet:
Kod voćnog grmlja preporučljivo je postaviti takozvanu slatku živicu u bašti, sve dok grmlje voli iste lokacijske uslove.
Klasifikacija prema tipu korijena
Gruba klasifikacija zasnovana na navikama rasta korijena drveća i grmlja često je korisna za odabir odgovarajuće lokacije.
- Biljke s ravnim korijenom: Biljke s plitkim korijenom su drveće i grmlje sa pločastim, plitkim korijenskim sistemom ispod površine tla. Ne prodiru u duboke slojeve tla. Kada se sade, ove biljke zahtijevaju potporni kolac. Osim toga, njihovo korijenje se može gurati kroz travnjak. Tu spadaju, na primjer, smreka, breza, jela, vrba, grab, žutika, ribizla, magnolija, ogrozd i bobica.
- Korijen: Ova stabla karakterizira razvoj snažnog glavnog korijena, koji prodire u duboke slojeve tla. Osim toga, ovaj glavni korijen ima nekoliko bočnih korijena. Tipični predstavnici ovih stabala su kedar, ariš, bor, hrast i tisa.
Zaključak
Klasifikacija vrsta drveća i grmlja za baštu je veoma složena. Općenito, gotovo sve zimzeleno drveće i grmlje mogu se koristiti kao živice i elementi za zaštitu privatnosti i vjetra ako se u skladu s tim orezuju. Međutim, velika stabla se obično sade sama. Nadamo se da će vam naš pregled žbunja i drveća pomoći da odaberete biljke za svoju baštu.
