Spearmint je veoma poznata kovnica koju mnogi od nas bolje znaju kao metvica. Takođe je plodan, veoma lak za klijanje i veoma lak za negu prirodni oblik mente, koji je prosto zabavan u bašti i saksijama:
Pepermint, spearmint, spearmint – u čemu je razlika?
Nane čine čitav rod u porodici mente, koji uključuje 25 do 30 priznatih vrsta. “Prepoznati” jer se sve ove vrste križaju na prirodnim lokacijama, rezultate više nije lako dodijeliti. Što je dovelo do toga da su mnogi botaničari dali kovnicama mnoga imena. Spearmint je također križ između originalnih kovnica Mentha longifolia (konjska metvica) i Mentha suaveolens (nana okruglog lista), vrlo starog prirodnog križa. Kada je riječ o nazivima, metvica je zvijezda: prema preovlađujućem mišljenju i prema Carlu Linnaeusu, ima botanički naziv Mentha spicata. Drugi botaničari su ovoj Menthi dali nadimke od atrata do w alteriana, 84 imena za jednu biljku.
Ova nevjerovatno brojna imena metvice jasno pokazuju tri stvari: da se radi o hibridu od velike važnosti (inače se ne bi toliko botaničara bavilo njime), da su botaničari vjerovatno malo sujetni (jer su pod Prihvatanjem naučne konfuzija, uvijek davanje novih, vlastitih imena) i da kupovina na temelju botaničkog imena ne mora nužno dovesti do pravog rezultata za svaku biljku (npr. ako vam je potrebna upravo prava sorta za poznati recept). Kovrčava metvica je jednostavno još jedan njemački naziv za metvu, a paprena metvica, Mentha ×?piperita, rezultat je križanja metvice i vodene metvice (prirodni križ, Mentha spicata × Mentha aquatica). Od same Mentha spicata postoje dvije podvrste, M. spicata subsp. spicata (najčešća metvica) i Mentha spicata subsp. condensata (jugoistočna varijanta), ali za baštovana su važnije sorte:
Jedna menta, mnogo ukusa
Pored prirodnog oblika, postoje i neke sorte Mentha spicata koje se dosta razlikuju po aromi i/ili visini, boji i obliku listova:
- Mentha spicata u svom prirodnom obliku kaže se da ima slađi ukus od peperminta i da nije toliko ljut jer sadrži manje mentola
- Mentha spicata 'Black Spearmint', prava metvica, ima dobro poznat visok sadržaj "aktivnog sastojka mente" mentola i veoma jedinstvenu aromu, jak miris, naraste do 80 cm u visinu
- Mentha spicata 'Crispa', kovrčava menta, visokog sadržaja mentola i lagane arome kima, ima kovrdžavu ne samo u nazivu, već iu listovima
- Mentha spicata 'Lithuania', Memel menta, prilično delikatna menta sa crvenim stabljikama, kaže se da proizvodi veoma meku i punu aromu mente
- Mentha spicata 'Maroccan', marokanska menta, voli sunčane lokacije, nije tako bujnu kao druge sorte, ima prilično nizak sadržaj mentola i slatku, svježu aromu koja je poznata iz arapskih čajeva
- Mentha spicata 'Nane', turska menta, bistrog ukusa mentola sa blago paprenom notom
- Mentha spicata “Swiss”, švajcarska menta, pruža vrstu arome mente limuna koja je dobra za koktele i deserte
- Mentha spicata 'Ukraine', ukrajinska menta, vrsta nane koja je posebno bogata mentolom
- Mentha spicata ssp. hispanica, španska menta, najčešća vrsta mente u Španiji, severnoj Africi i Portugalu, ukus sveže mente za slatka i slana jela
- Mentha x spicata v. crispa, engleska metvica, snažna menta sa okruglim listovima i intenzivnom aromom za žele i tipičan engleski sos od mente
- Posebne sorte treba saditi svake dve godine, inače bi mogle da se vrate na originalnu mentu (koja je takođe dobrog ukusa)
Sjetva i uzgoj u bašti
Spearmint raste poprilično svuda od Evrope i Kavkaza na jugu, u svim umerenim klimama, tako da prirodno uspeva ovde. Stoga nema većih zahtjeva za lokaciju, voli rasti jednako na svijetlim, sunčanim mjestima kao i na polusjenovitim mjestima. Međutim, ako menta dobije nekoliko sati sunca svaki dan, aroma njenih listova postaje intenzivnija. Lokacija treba da ponudi menti dovoljno prostora, raste zemljano ili puzavo i širi se u većoj ili manjoj mjeri ovisno o sorti. Metvica je idealna za potpuno ozelenjavanje lokacije koja je još slabo obrasla, koju potom snažno preorava svojim rizomima. Ovo nije poželjno na lokacijama sa lijepim susjedima; ovdje vrijedi sljedeće: metvicu možete držati pod kontrolom korištenjem konkurentskih biljaka, ali treba imati na umu da je za takvo nadmetanje potrebna energija, što može biti donekle na štetu formiranja listova i aroma (barem ako ovo takmičenje ima za cilj da zadrži biljku pod kontrolom na duži rok). Ako kovnica bude u stanju da se afirmiše protiv slabih konkurenata, samo će postati jača.
Meta toleriše tlo bogato hranljivim materijama i preferira da raste u glinenom tlu koje sadrži mnogo organskog materijala. Tlo bi trebalo da bude propusno i relativno vlažno, naravno bez izazivanja zalijevanja. Veoma siromašna nutrijentima ili veoma peskovita tla mogu se obogatiti humusnom zemljom ili kompostom. Mentha spicata možete uzgajati iz sjemena; kao i sve klimatski pogodne, originalnije biljke, lako klija u našim vrtovima. Ako želite da uzgajate određenu sortu, treba da nabavite sjeme od (organskog) trgovca, a ne od susjeda. Većina sorti ne daje sortno sjeme, pa biste dobili mentu, ali ne nužno onu koju ste planirali. Ovako radi setva:
- Najbolje je pomešati fino seme mente sa peskom kako bi se ravnomernije posejale
- Možete preferirati mentu u posudama za seme u zatvorenom prostoru, koja raste kao što je opisano ispod pod “Sjetva i njega u saksijama”
- Sjetva direktno u gredicu je također moguća, ali morate biti spremni da male životinje grickaju nekoliko sjemenki
- Nema veze, na ovim mestima mozes sejati, menta je visegodisnja (ili sacekaj da sama menta zatvori jaz)
- Nana bi se trebala sijati na otvorenom samo nakon ledenih svetaca sredinom maja
- Nanu možete sijati i kasnije; jake biljke moraju biti sposobne da se razviju do zime
- Tokom faze klijanja zemlja se ne smije sušiti i održavati je ravnomjerno vlažnom
- Možete izbosti sadnice kada dobiju drugi par listova
- Možete pustiti prirodi da ide svojim tokom, slabe biljke će na kraju biti eliminisane
Možete kupiti i mlade biljke i posaditi ih; u dobro snabdjevenim rasadnicima obično su dostupne od marta do septembra, jake biljke nane se mogu saditi do kasne jeseni.
Nega u bašti
Teško to možete nazvati "brigom" nane:
- Održavati vlažnim dok se ne ukoreni, logično
- Ako mentu niste posadili usred ljeta, samo je zalijte jednom ili dvaput nakon sadnje
- Možda malo zalijte ako nije padala kiša danima/tjednima
- Ali ne moraš, sve dok menta nije vidno žedna
- Do tada će biti samo aromatičnije
- Možete malo gnojiti ako želite da dobijete sjajne žetve
- Ali ne mora nužno da bude, menta raste svuda i navikla je na tugu
- Ako želite da đubrite: Budite oprezni sa đubrivom!
- Neka veštačka đubriva imaju veoma dobar ukus u čaju kasnije
- Neka organska đubriva (stajnjak) ali i
Sjetva i njega u saksije
Ako poznajete bašte u kojima biljci mente na povoljnim lokacijama ne sprečavaju jaki konkurenti da se razvijaju, možda biste radije posadili svoju mentu odmah u saksiju iz koje se ne može širiti. Nema problema, vrlo je lako:
- Najbolja zemlja je baštenska zemlja sa malo peska umešanog u
- Alternativno, koristite komercijalno dostupan supstrat, molim bez gnojiva
- Dobro navlažite zemlju za saksije
- Ravnomerno rasporedite seme, prekrijte sa oko jedan centimetar zemlje
- Postavite posudu za setvu na svetlo mesto sa temperaturom oko 20 °C
- Rasadnice bi trebale biti vidljive nakon nešto manje od 2 sedmice
- Držite na toplom i vlažnom dok se ne pojavi drugi par listova, a zatim izbušite
- Razbijte korijenski dio čačkalicom i izvucite pojedinačne mini biljke kako bi ostale imale više prostora
- Uzgoj se nastavlja u većim saksijama u normalnom zemljištu sa srednjim sadržajem hranljivih materija
- Mlade biljke treba da ostanu u zatvorenom prostoru oko 2 nedelje
- Onda se mogu posaditi na balkon/terasu ili u baštu
U prodavnicama je dostupno mnogo (prelepih, šarenih plastičnih) setova po cenama od oko 20€. Možete ga kupiti (ako imate previše novca), ali je važno i da se menta nosi botaničkim imenom. Trenutno se mnogo toga dešava na internetu, posebno sa ovim setovima za setvu, a uzgoj začinskog bilja u kući je trenutno vrhunski trend. Lako možete potrošiti 300€ na internet trgovačku platformu za mali zatvoreni staklenik, opremljen LED diodama, čija je tehnologija nepoznata na sajtu i na celom internetu, možete izabrati organsko seme mente na osnovu fotografije, košta 4, - € (bez navođenja količine, proizvođača sjemena, botaničkog naziva, vrste ili sorte), a dostupna je i organska zemlja, 1 kg za 7, - € - pazite, takav start-up koji je bio visoko hvaljen od strane nekoliko medija možda želi da pozlati svoje dvorište.
Pribl. 620 zrna organskih sjemenki metvice, Mentha spicata u originalnom obliku, također su dostupne na internetu za 1,60 €, dobar rasadnik bilja ima sve gore navedene sorte i 30 drugih vrsta mente za vas. Možete pokupiti malo zemlje za cente (ili besplatno) na najbližoj javnoj kompostnoj hrpi, možete pronaći kutiju (takođe pravi dizajnerski model), ne treba vam LED rasvjeta za mentu ako ne živite u pećina. Samo malo vode s vremena na vrijeme i malo organskog tekućeg đubriva za začinsko bilje tokom vegetacije, saksija može preživjeti do -15 °C zimi (bašta: -25 °C) i treba je zalijevati bez mraza dana.
Zaključak
Spearmint je odlična biljka koja je dostupna u neverovatnom rasponu varijanti. Jednom kada se menta učvrsti, laka je za njegu, ima dobru zimsku otpornost i može se čak prilično raširiti u bašti.
