Sirće i so protiv korova - šta pomaže, a šta je dozvoljeno?

Sadržaj:

Sirće i so protiv korova - šta pomaže, a šta je dozvoljeno?
Sirće i so protiv korova - šta pomaže, a šta je dozvoljeno?
Anonim

Kada pažljivo negovano cveće zaraste u korov, neki baštovani žele jednostavno rešenje. Nažalost, ni boca sirćeta ni soljenka to ne pružaju, već oštećuju vrtnu zemlju na zabranjen način i pogoršavaju bilo kakvu neravnotežu u bašti (koja uzrokuje pretjerano nicanje korova) u najboljem slučaju na duge staze. Saznajte kako sirće i so utiču na biljke i kako možete preduzeti efikasnije mere protiv neželjenog rasta.

Da li sirće i so pomažu protiv korova?

Ocat i so mogu uništiti biljke, u dovoljno visokim koncentracijama mogu ubiti skoro svako živo biće, evo kako to radi:

Ovako sirće utiče na biljke

  • Svaki organizam funkcioniše dugoročno samo ako je njegova acidobazna ravnoteža u ravnoteži
  • Možete ubiti osobu ako snizite pH krvi za 0,33 pH mjerne jedinice (od prosječne normalne vrijednosti od 7,33 do 7,0)
  • Polovina populacije pacova će umrijeti ako konzumirate 3310 mg (=3,31 g) bezvodne octene kiseline po kilogramu tjelesne težine
  • Budući da je pacov u prosjeku težak samo 300 g, dovoljna je 1,1 g kao srednja smrtonosna doza (koju pacov nikada neće pojesti)
  • Brojke veoma dobro pokazuju da sirće nije uvek bezopasno za organizme
  • Ljudi i pacovi, kao visokorazvijenija stvorenja, opremljeni su visoko inteligentnim tampon sistemima
  • Biljke nisu dostupne u istoj meri
  • Ocat uzrokuje odumiranje korova kada se upije u lisne žile s vodom
  • Prodire u ćelijske membrane biljke i oštećuje ih
  • Gotovo sve biljke mogu dugoročno preživjeti samo u tlu sa pH vrijednostima između 5 i 7
  • I zalijevaju se vodom čija je pH vrijednost oko 7
  • Sirće ima pH vrijednost 2,5, tako da može potpuno poremetiti acidobaznu ravnotežu biljke
  • Malo sirćeta u vodi nije dovoljno, samo malo omekšava vodu
  • Koncentracije sirćetne kiseline koje ubijaju biljke imaju značajan potencijal za dalje oštećenje
  • PH vrijednost u zemljištu opada, što oštećuje fino korijenje svih biljaka u okolini
  • Ne mogu da apsorbuju hranljive materije ili vodu u dovoljnim količinama i jednostavno se mogu isušiti

Kako sol utiče na biljke

Žive biljke se takođe mogu pretvoriti u mrtve biljke solju, u principu svojevrsnim sušenjem:

  • Polupropusne biljne ćelije apsorbuju rastvor soli baš kao voda za navodnjavanje
  • Ćelije uvek brinu o ravnoteži; supstance u ćeliji treba da budu prisutne u istoj koncentraciji kao iu okolini
  • Kada oko njega pluta rastvor soli, ćelija želi da poveća sadržaj soli kako bi stvorila uravnoteženo stanje
  • Salinitet se povećava za/u ćelijama izbacivanjem vode
  • Biljne ćelije se u osnovi suše kada se zalije sa rastvorom soli
  • Krajnji rezultat: ćelije se smanjuju i biljka umire

Da li je dozvoljena upotreba sirćeta i soli?

Upotreba sirćeta kao sredstva protiv korova nije uvek svuda dozvoljena:

  • Neke organske kiseline su odobrene kao pesticidi
  • Pet sredstava za zaštitu bilja trenutno odobrenih za kućne i okućnice sadrže sirćetnu kiselinu kao aktivni sastojak
  • Odobreni su za upotrebu na otvorenom protiv jednogodišnjih i dvosupnih korova
  • Ali samo na stazama/mjestima sa drvenastim biljem, za jabučasto voće, koštičavo voće, ukrasno drveće, kao individualni tretman biljaka od 2. godine nadalje
  • I samo 2 puta po vegetacijskoj sezoni i godini, u intervalima od 7-14 dana, ne više od 100 ml/m²
  • Također na mahovini, 2 puta godišnje u razmaku od najmanje 40 dana, kao djelomični tretman površine, maksimalno 100 ml u 2 l vode/m²

Ovo se odnosi samo na komercijalno dostupna sredstva za ubijanje korova sa sirćetnom kiselinom, koja sadrže kiselinu u sadržaju aktivnog sastojka od 102 g/l. Osim upravo navedenih ograničenja primjene, prilikom kupovine ovih proizvoda dobit ćete i nekoliko upozorenja o opasnostima i sigurnosne upute: “Da biste izbjegli rizike za ljude i okolinu, slijedite upute za upotrebu.” “Izaziva iritaciju kože.” “Izaziva ozbiljnu iritaciju oka.“; “Ne dozvolite da proizvod i/ili njegova posuda uđu u vodene tokove.”

Takođe postoje brojni propisi i zahtjevi za primjenu, npr. Npr.:

  • SB001: Izbjegavajte svaki nepotreban kontakt sa proizvodom. Zloupotreba može dovesti do oštećenja zdravlja.
  • SB110: Moraju se poštovati smjernice za zahtjeve za ličnu zaštitnu opremu u zaštiti bilja „Oprema za ličnu zaštitu pri rukovanju sredstvima za zaštitu bilja“Federalnog ureda za zaštitu potrošača i sigurnost hrane.
  • SE1201: Nosite zaštitne naočare koje dobro prianjaju prilikom nanošenja/rukovanja.
  • SF245-01: Unesite ponovo tretirane površine/usjeve tek nakon što se premaz za prskanje osuši.
  • SS1201: Nosite univerzalne zaštitne rukavice (zaštita biljaka) prilikom nanošenja/rukovanja.
  • SS2203: Nosite zaštitno odijelo protiv pesticida prilikom primjene/rukovanja.
  • SS703: Nosite čvrste cipele (npr. gumene čizme) kada širite/rukujete.

Ako sami pomiješate, čak iu zakonski propisanim količinama (što neće biti tako lako jer biste prvo morali saznati da li se sirćetna kiselina prodaje u radnji u istoj koncentraciji u smislu Zakon o zaštiti bilja), i dalje koristite pesticid u smislu zakona, ali zabranjeno sredstvo za zaštitu bilja. Budući da vaša vlastita mješavina nije ispitana od strane države, pa će njeno korištenje rezultirati novčanom kaznom. Ako koristite ovo sirće negdje izvan vrtnih površina (ili nije dovoljno ograničeno u vrtu), tj. postoji šansa da će sirće završiti na javnom zemljištu ili u vodi, činite ekološki zločin, § 324 StGB vode zagađenje, § 324a StGB kontaminacija tla Primjer, u slučaju sumnje će rezultirati zatvorskom kaznom. Potpuno je isto sa solju, u obliku naše kuhinjske soli natrijevog klorida (natrijumove soli hlorovodonične kiseline) - naš krivični zakon o zaštiti životne sredine stvoren je upravo da spreči ljude da koriste opasne hemijske supstance poput soli (ili hlorovodonične kiseline ili arsena ili bilo čega drugog otrov) u okolini. Sol (poput hlorovodonične kiseline ili arsena ili bilo kog drugog otrova) nije uopšte odobrena kao pesticid. Očigledno ima prikladnijih supstanci; sol koju smijemo pustiti u okoliš koristi se kao so za puteve kako bi opasno klizavi putevi učinili sigurnim za građane za vožnju. Osim ako izuzeci nisu izričito predviđeni opštinskom uredbom, ovu so za put smeju da primenjuju samo državni organi, a ne privatna lica.

Šta sirće i so rade u bašti

Svi ovi propisi ne postoje van manije zvanične kontrole, već radi zaštite građana od neodgovornih sugrađana, a sa solju i sirćetom s razlogom: sol u zemljištu ugrožava podzemne vode, mijenja pH vrijednost i struktura tla, čak do stepena zbijenosti i zamuljavanja, a biljni svijet u tom području također može biti lišen za život. U većini područja Njemačke, sol na cestama se sada širi samo kada postoji posebno visok rizik od poledice. Jer sada znamo da uzrokuje ogromnu štetu drveću i grmlju (glavni problem: oštećenje korijena), zagađuje tlo i podzemne vode, uzrokuje bolne šape kod životinja i napada cipele, odjeću i beton. Nijedan od njih ne pravi razliku između toga da li se koristi protiv korova ili vaše omiljene ruže - a sirće nije nužno bezopasnije, pogotovo za baštu, jer plijesan i dalje raste na pH vrijednosti manjoj od 2, tako da možete zaraziti cijeli vrt s upotreba sirćeta. Prije nego što i pomislite na prolivanje sirćeta i soli po bašti, evo nekoliko misli i informacija o korovu u bašti:

Korov u bašti radi baštovan

1. Koliko će se neplanirana vegetacija razviti u bašti zavisi od baštovana

Bašta je deo prirode u kojem se biljke razvijaju. Biljke su živa bića koja, kao i sva živa bića, žele da se razmnožavaju. Ali vrt je dio prirode koji je dizajnirao čovjek, a ovaj čovjek, baštovan, također ima kontrolu nad mjerom i mjerom u kojoj se biljke u njegovoj bašti razmnožavaju. U pravom smislu te riječi u ruci, jer tradicionalno vrtlarstvo je ručni rad. Na primjer, plijevljenje je tradicionalno i efikasno sprečavalo da se strana vegetacija pretjerano ili uopšte razvija jako dugo. Ako se doda malo umnog rada, informacije o tradicijama dobre stručne prakse u vrtlarskom zanatu koje su prerasle stoljećima iskustva (što propisuje i naš novi Zakon o zaštiti bilja iz februara 2012. u Odjeljku 3 za provođenje mjera zaštite bilja), stvorena je prirodno zarasla bašta koja je u ekološkoj ravnoteži.

U kojima je nepoželjan rast otežan u razvoju prirodnim putem:

  • Napunjavanjem bašte robusnim biljkama koje su dovoljno prilagođene lokaciji
  • Koje su dovoljno konkurentne da ih ne ometa u razvoju svako sjeme koje je odnekud doletjelo
  • U kojoj baštensko zemljište nije oslabljeno ponovljenom sadnjom monokultura
  • Ali se ojačava održavanjem odgovarajućeg plodoreda ili redosleda ukrasnih biljaka
  • I održava se rasipanjem komposta, zelenim gnojivom, sadnjom duboko ukorijenjenih površina
  • U kojoj apsolutno nema golih i ogoljelih površina zemlje na kojima se neplanirana vegetacija može nesmetano razvijati
  • Ne postoji gola zemlja koja je otvoreno izložena vremenskim prilikama nigde u prirodi (osim u pustinji)
  • Na površinama prekrivenim pokrivačem ili slojem malča, možda će se razviti jedna strana biljka, ali svakako ne masovni rast korova

2. Vi sami odlučujete šta je "trava"

Bilje je biljka, jednostavno biljka koja ne postaje drvenasta; Kada bolje pogledate, definicija "un" biljke je prilično čudna: biljka postaje korov - biljka koju vrijedi uništiti, koju nerijetko uništavaju otrovne tvari koje se šire na mjestu rasta - kada je čovjek naziva korov.

Zaključak

Siće i so nisu pogodni za uništavanje korova u bašti, a svakako nisu dozvoljeni. Međutim, vama je dozvoljeno da sami odlučite koja je biljka za vas korov - ako ne slijedite definiciju profitno orijentiranih eksploatatora tla, korov u vrtu kojim se prirodno upravlja može se svesti na gotovo nulu uz nekoliko trikova.

Preporučuje se: