Bez obzira da li volite da njušite ružu ili više volite svježi miris limuna, mirisne biljke prate ljude i životinje još od praistorije. Postoji bezbroj biljnih vrsta koje su savršene za baštu, prozorsku dasku ili balkon i zavode čula svojom jedinstvenom aromom.
Mirisne biljke – razmažene po izboru
Različitost mirisnih biljaka je izuzetno velika i iz tog razloga je korisno imati pregled različitih biljaka. Svaki baštovan, ljubitelj biljaka ili jednostavno poznavalac prirodnih aroma moći će da pronađe odgovarajuće biljke koje tačno odgovaraju njegovim preferencijama i, iznad svega, mogu razviti čitave svetove mirisa u bašti.
Arome se kreću od kiselkastih preko slatkih do opojnih, a mnoge biljke se koriste u parfemima, sapunima, pa čak i jelima kako bi se iskoristila specifična svojstva svake biljke. Sljedeća lista mirisnih biljaka zasnovana je na njihovom njemačkom nazivu. To uključuje pojedinačne vrste i cijele porodice, od kojih većina proizvodi mirisne vrste. Botanički naziv je dat jer to olakšava pronalaženje vrste. Sledeće biljke zavode nos svakim korakom.
Savjet:
Uzmite si vremena s opisima i saznajte više o pojedinačnim biljnim rodovima i podvrstama kako biste dobili nove ideje za svoje vlastite mirisne svjetove.
Pogodne mirisne biljke za životni prostor
Gardenia (Gardenia jasminoides)
Gardenije su jedna od omiljenih sobnih biljaka jer odišu izuzetno cvjetnim mirisom i mogu se držati u zimskoj bašti tokom hladnog doba. Kao ruže jasmina, već su u srednjem vijeku bile poznate po svom ljekovitom mirisu, koji, kako samo ime kaže, podsjeća na jasmin. Biljka kafe dolazi iz tropskih područja Azije i Starog svijeta i kaže se da pomaže da zaspite.
Gardenije imaju bele latice koje postaju kremaste i pojačavaju miris kako cvetanje napreduje. Gardenije su savršene kao saksija jer dostižu veličinu od oko 60 centimetara. Vole svjetlost, sunce i visoku vlažnost, pa zimi više vole staklenik.
Hyacinthus (Hyacinthus)
Vjenac remen (Stephanotis floribunda)
Vjenac je zimzeleni penjački grm kojem je potrebna pomoć pri penjanju zbog svojih dugih vitica. Ima lažne kišobrane sastavljene od mirisnih cvjetnih zvijezda. Ako se cvetanje kontroliše temperaturom i intenzitetom svetlosti, cvetaće i zimi.
Orhideje (Phalaenopsis)
Naravno, ne treba zaboraviti ni orhideje kada je u pitanju mirisno cveće. Poput ljiljana, oni su rado viđen gost u domu jer se ovdje mogu savršeno uzgajati. Tipične orhideje moljca već dugi niz godina predstavljaju vrhunac vrtlara hobi jer ih je vrlo lako brinuti, ali samo neke vrste uopće mirišu. To je zbog ozbiljnog prekomjernog razmnožavanja Phalaenopsis, koje se uzgajaju zbog količine i zbog toga su izgubile svoj izvorni miris.
Ali još uvijek postoje mirisne orhideje koje zahtijevaju potpuno istu njegu kao i druge vrste orhideja, ali su čisto prirodni oblik orhideja. Dobar primjer za to je Phalaenopsis corningiana, koja čak može ispuniti cijelu prostoriju. Veoma je pikantan, skoro nalik na cimet i odmah skreće pažnju na sebe. Ona je prava kraljica.
Cvijet od procelana / cvijet od voska (Hoya bella i Hoya carnosa)
Cvjetovi voska su tropske biljke penjačice koje ljeti proizvode mnogo kišobrana mirisnih, porculansko bijelih cvjetova. Najpoznatije su Hoya bella i Hoya carnosa.
Mirisne biljke za balkon
Bilo u klasičnoj balkonskoj kutiji, u kanti ili u saksiji na balkonu, mirisne biljke se takođe mogu uzgajati i uzgajati ovdje.
Bilje
- Bosiljak (Ocimum)
- Mints (Mentha)
- Mažuran (Origanum majorana)
- Peršun (Petroselinum crispum)
- Ruzmarin (Rosmarinus officinalis)
- Sage (Salvia)
- majčina dušica (timus)
Bilje svih vrsta pogodno je u raznim oblicima za dom i baštu. Posadite ruzmarin i timijan u gredice ili peršun u saksije, a začinsko bilje koristite u kuhinji ili objesite da se osuše. Miris bosiljka podsjeća na Italiju, dok žalfija uvijek ima gorak okus bora, ali je izuzetno važna kao ljekovita biljka. Menta poput peperminta je raj za pčele, a djeluje i protiv komaraca, koji nikako ne podnose miris. Zajedno, biljke djeluju ili u saksijama, kao kreveti ili kao ivice u bašti i stvaraju zanimljive mirisne svjetove koji stimuliraju aromatično.
biljke u saksiji
- Cvijet ananasa (Eucomis)
- Elven Mirror (Nemesia)
- Mirisne pelargonije (vrste pelargonije)
- Dipladenia (Mandevilla)
- Hydrangea (Hydrangea)
Jasmin (Jasmin)
Jasmin je, uz ruže, glavni sastojak parfema. Svako ko je ikada lutao vrtovima jasmina grada Grassa u Francuskoj, parfemske prestonice sveta, neće uskoro zaboraviti ovaj intenzitet. Postoje različite vrste jasmina, a neke biljke kao što je karolina jasmin čak i nisu jasmin. Međutim, sve biljke koje se zovu jasmin imaju sposobnost mirisa. I to je snažno i očaravajuće. Jasmin je biljka penjačica koja se odlično snalazi i u malim saksijama i stoga je savršena za balkon ili terasu. Sve dok štitite jasmin od žarkog podnevnog sunca i jakih vjetrova, svaki dan možete osjetiti ispunjavajući miris. Zbog svoje gorke prirode, popularan je kontrast ruži, koja je prilično slatka.
- Lavanda (Lavandula)
- Morning glories (Ipomoea)
Gudve (viburnum)
Mirisna viburnum (Viburnum farreri) je mošusna biljka koja je poznata po brojnim ružičastim i bijelim cvjetovima i velikom rastu. Njegov izvorni dom je sjeverna Kina, a otporan grm predstavlja sjajnu granicu u vrtu ili za male oaze namijenjene opuštanju. Ako volite marcipan ili svježe, slatke mirise, zaista ćete uživati u mirisnoj grudvi snijega. Njegovi cvjetovi odišu tako intenzivnim mirisom da ga vaša čula mogu uhvatiti i uživati u njemu sa nekoliko metara udaljenosti.
Ruže iz cijevi (Polianthes tuberosa)
U poređenju sa svim drugim biljkama, tuberoza zauzima prvo mjesto među mirisnim biljkama. Tuberoza je noćni zumbul i vrlo je popularna zbog svog eteričnog ulja i glavni je sastojak mnogih parfema za koje se kaže da su topli i cvjetni. Miris tuberoze je opisan kao očaravajući, jedinstveno gust i poput melanža mnogih cvjetova koji se kombiniraju u visokoj koncentraciji. To je ono što tuberozu čini tako zanimljivom biljkom za koju se takođe lako održavati kada su temperatura tla i okoline odgovarajuća. U vrtu nije tako vesela, ali je još pogodnija kao kućna biljka. Unutar stana, njegov miris će osigurati dobrobit, a bijelo cvijeće, iako jednostavno, dobrodošlo je kao moderan akcenat.
Cvijet vanilije (Heliotropium arborescens)
Porodica citrusa
Svako ko je ikada imao pomorandže, limun, limetu, mikan, satsumu, mandarine, klementine ili grejpfrut u rukama ili na tanjiru znaće koliko prodorno i intenzivno miriše citrusno voće. U poređenju sa cvećem i grmljem, ovi plodovi se nalaze prvenstveno na malim i velikim stablima, koje daju godišnje prinose. Ali baštovanima i poznavaocima nije privlačno samo voće, već i cvijeće.
Cvjetovi narandže su jedan od cvjetova citrusa jakog mirisa i vrlo se često koriste u parfimeriji. Mogu se uzgajati u različitim veličinama u bašti, na balkonu i u stanu čim imaju dovoljno svjetla i topline. Ako uzgajate citruse u bašti, oni mogu izrasti u veličanstvena stabla koja će vas svake godine osvajati svojim mirisom i pružiti vam sočne plodove. Savjet: Koristite latice narandže u čaju ili pecivu. Tamo razvijaju svoje ulje i daju užitku ukusnu notu.
Mirisne biljke za baštu od A do Ž
A
- Večernja mirišljava lovina (Silene italica)
- Ananas žalfija (Salvia rutilans)
- Anil de Muerto (Verbesina fasciculata)
- Arapski neven (Cladanthus arabicus)
- Arapski jasmin (Jasminum sambac)
- Artemizija (Artemizija)
- australski frangipani (Hymenosporum flavum)
B
- Balsam Topola (Populus balsamifera)
- Balsam topola, Lungauer (Populus trichocarpa)
- Cvijeće brade (Caryopteris)
- Mušmula (Cotoneaster watereri 'Cornubia')
- Pčelinje drvo (Tetradium daniellii)
- Mussam flowers (Amberboa)
- Blue woodruff (Asperula orientalis)
- Burning Bush (Dictamnus albus)
- Brunfelsia (Brunfelsia)
C
Carolina jasmin (Gelsemium sempervirens)
D
- Damask ruže (Rosa x damascena)
- Mirisna ehinacea 'Hot Papaya' (Echinacea purpurea)
- Mirisno cvijeće (osmantus)
- Mirisni slatki grašak (Lathyrus odoratus)
- Mirisna orhideja (Phalaenopsis corningiana)
E
Evropska cev (Philadelphus coronarius)
F
- Lažni korijen mandragore (Tellima grandiflora)
- Fleshberries (Sarcococca)
Jorgovan (Syringa)
Jorgovan je impresivan letnji cvet koji ne samo da impresionira svojim jarkim bojama od maja do juna. Jorgovan ima karakterističan miris koji je posebno dobar u bašti. Uglavnom nema drugog izbora kada je jorgovan u pitanju, jer biljka može dostići maksimalnu visinu od oko sedam metara. Jorgovan se prepoznaje po cvjetovima koji se pojavljuju u punim metlicama i privlače svaki nos.
Klasični miris opušta čula i posebno je blagotvoran za čula tokom opuštajućeg popodneva u sopstvenoj bašti. Odmah vas podsjeća na djetinjstvo, parfem i ljeto, a privlači i razne insekte koji se rado okupljaju oko cvasti. Leptiri, bumbari i pčele posebno vole buddleiu, a jorgovan u bašti nije dobar samo za mirisanje, već i za posmatranje malih stvorenja.
- Lady mint (Tanacetum balsamita)
- Biljka voćne gume (Cephalophora)
G
- Vrtna minjoneta (Reseda odorata)
- Gaudich (Isotoma fluviatilis)
- Porodica orlovi nokti (Caprifoliaceae)
- Obična noćna ljubičica (Hesperis matronalis)
- Sapunaria (Saponaria officinalis)
- Začinsko grmlje (Calycanthus)
- Začinski ljiljan (Kaempferia galanga)
- Gorse (Genista)
- Zlatni kalež (Solandra)
- Zlatni lak (Erysimum cheiri)
H
Sveta trava (Santolina)
I
indijski jasmin (Jasminum multiflorum)
J
- Jaborosa (Jaborosa)
- Jakovljeve ljestve (Polemonijum)
- Japanski papirni grm (Edgeworthia chrysantha)
K
- Camellias (Camellia)
- Cassia (Cassia)
- Ljepljiva guska stopala (Dysphania botrys)
- Detelina brijest (Ptelea trifoliata)
- Dugica (Cephalanthus occidentalis)
- Knotweed (Persicaria)
- korejska Abelia (Abelia mosanensis)
- Drveće za kolače (Cercidiphyllum)
L
- Lark ostruge (Corydalis)
- Levkojen (Matiola)
- Ljiljani (Lilium)
- Lot trees (Clerodendrum)
M
- Magnolije (Magnolije)
- Đurđevak (Convallaria majalis)
- Morski grah (Canavalia rosea)
- Mlijeko drveće (Euphorbia)
- Muškatna žalfija (Salvia sclarea)
- Mirta (Myrtus communis)
N
- Enothera biennis (Oenothera biennis)
- Nagarmotha (Cyperus scariosus)
- Narcis (Narcis)
- Natalna šljiva (Carissa macrocarpa)
- Kanfilić (Dianthus)
Ö
Masline vrbe (Elaeagnus)
P
- Pakalana (Telosma cordata)
- Pačuli (Pogostemon cablin i Pogostemon heyneanus)
- Penigwort (Lysimachia nummularia)
- Pedesetnički karanfil (Dianthus gratianopolitanus)
- Peonies (Paeonia)
R
Rangunska puzavica (Combretum indicum)
Ruže (ružičaste)
Ruže su naravno jedna od najpoznatijih biljaka koje se osjećaju mirisom. Grupirani su u rod "Rosa" i ima do 250 vrsta, od kojih su neke posebno mirisne. Dobar primjer za to je ruža Damask, koju je najbolje saditi u malim grupama u vrtu, a na početku ljeta predstavlja se mnoštvom cvjetova koji svojim mirisom ispunjavaju čitav vrt.
To je uglavnom zbog preko 400 mirisa koji se nalaze u eteričnom ulju latica cvijeta. Osim ove ruže, postoje mnoge sorte ruža koje cvjetaju u crvenoj, bijeloj, žutoj ili ružičastoj boji i imaju aromu koja se kreće od začinske do izrazito cvjetne. Postoje posebni hibridi ruža koji su savršeni za držanje u stanu i narastu samo do visine od oko 20 do 30 centimetara.
S
- Cvijet cokolade (Berlandiera lyrata)
- Čokoladni kosmos (Cosmos atrosanguineus)
- Pužev grah (Vigna caracalla)
- Snow Forsythia (Abeliophyllum distichum)
- Irises (irises)
- Srebrni bagrem (Acacia dealbata)
- Srebrno bilje (Lobularia)
- Buddleia (Buddleja)
Solsticij (heliotropij)
Sa solsticijama dolazi i rod heliotropa, koji su bili popularni i idealizovani od strane pesnika i pisaca tokom romantičnog perioda zbog njihovog tamnoplavog cveća. Najpoznatiji predstavnik sa najjačim mirisnim potencijalom je cvijet vanilije, koji očarava oko i pogodna je balkonska biljka. Miriše na vaniliju i uprkos svom mirisu, koji mnoge ljude podseća na Orijent, dolazi sa Anda u Peruu.
Njegova toksičnost se odnosi na sve dijelove biljke i stoga ga treba koristiti s oprezom ako imate malu djecu, pse ili mačke. Lokacija na balkonu treba da bude sunčana, zimzelenom grmlju odgovara i polusjena, ali nije otporna i zimi ga treba unositi na toplo.
- Timijan (Acinos)
- Zvezdani melem (Zaluzianskya capensis)
- Grom grahorice (Coronilla valentina ssp. glauca)
T
Dayllies (Hemerocallis)
V
Ljubičice (vrsta viole)
Ko ne voli ljubičice. Rod Viola dom je klasičnog vrtnog i balkonskog cvijeća poput mirisnih ljubičica i maćuhica, koje se mogu naći u gotovo svakom njemačkom vrtu. Mirisna ljubičica posebno mami svojim intenzivnim mirisom, iako je cvijet visok samo deset centimetara. Idealan je u kombinaciji s ružama ako se ljubičice koriste kao podsadi. Oni također čine atraktivnu granicu za cvjetne gredice i mogu atraktivno razgraničiti određene dijelove vrta. Šarene maćuhice su, s druge strane, uvek dobrodošle na terasama i balkonima kada je sa njima mnogo saksija.
W
- Brada šumske koze (Aruncus dioicus)
- Šumski floks (Phlox divaricata)
- Tamjan cedar (Calocedrus decurrens)
- Zimski akonit (Eranthis hyemalis)
- Mirisni orlovi nokti (Lonicera fragrantissima)
- Wrightia (Wrightia)
- Čudesni cvijet (Mirabilis jalapa)
Z
- Hamamelis (hamamelis)
- Zimterlen (Clethra)
Zašto biljke mirišu?
Biljke su zbog svog načina života vezane za jedno mjesto i iz tog razloga se ne mogu samostalno razmnožavati niti pobjeći od predatora. Stoga stvaraju hemijske supstance, posebno eterična ulja, koja biljci daju miris. Kroz ovaj proces biljke mogu:
- Privucite oprašivače kao što su pčele i leptiri
- Protjeraj neprijatelje
- komuniciraj
Mirisi su koktel različitih sastojaka koji omogućavaju biljkama da skrenu pažnju na sebe ili da „razgovaraju“sa drugim biljkama u blizini. Na primjer, kada postoji opasnost, izlučuju određene tvari koje su u različitim koncentracijama i ukazuju na moguću opasnost. Ostale biljke upijaju supstance i prenose ih dalje, što zauzvrat utiče na životinje koje se prilagođavaju mirisima.
Stoga, miris biljke nije samo namijenjen ljudima, već prije komunikacijski i zaštitni mehanizam. Eterična ulja cvijeća i grmlja se stoga mogu ekstrahirati i koristiti u druge svrhe kao što je proizvodnja parfema.
